Osnovna pravila uravnotežene prehrane
Hranite li se pravilno? Unosite li kroz hranu sve neophodne minerale i vitamine ili “zbog linije” izbjegavate neke vrlo važne namirnice?
Uz korisne savjete nutricionista naučite osnovna pravila uravnotežene prehrane i prije nego što započnete s dijetom, jer tako ćete lakše
ustrajati i ostvariti željeni cilj.
Suprotno uvjerenju mnogih dama koje često drže dijetu, kruh ne treba u potpunosti izbaciti iz prehrane. On je bogat složenim šećerima koji se sporo apsorbiraju, kruh regulira apetit i daje energiju. Osim toga, kruh sadrži i vlakna, magnezij i vitamin B koji organizam štite od kardiovaskularnih bolesti. Zato i kruh treba biti prisutan u svakom obroku. Ali kakav? Pri kupovini, radije uzmite tvrđi, kompaktniji kruh od integralnih žitarica nego bijeli, kupovni kruh koji sadrži manje vitamina i oligoelemenata.
Od malih nogu vam govore da je doručak najvažniji obrok tijekom dana? Međutim, nutricionisti smatraju da se ne trebate pod svaku cijenu truditi i primoravati sebe da svakog jutra, prije odlaska na posao ili u školu doručkujete. Radije pričekajte da ogladnite i tek onda doručkujte. Ako sebe primoravate da jedete čim ustanete, time remetite prirodne mehanizme kontrole apetita. Nutricionisti, naime, smatraju da doručak treba uzeti u prva tri do četiri sata nakon buđenja. Tako ćete smanjiti konzumiranje grickalica i slatkiša i održati tonus. Dakle, pričekajte da vam se otvori apetit.
Nema nikakvog razloga da ručak bude obilniji obrok od večere. Sami odaberite hoćete li više jesti u podne ili navečer, ali pri izboru hrane, za ručak dajte prednost povrću i namirnicama bogatim proteinima, a siromašnim mastima i ugljikohidratima. Navečere, međutim, odaberite hranu bogatu sporim šećerima koji pospješuju uspavljivanje.
Čak i kada držite dijetu, ne pretjerujte s konzumiranjem dijetalnih proizvoda jer većina njih ne uspijeva da utaži glad, to djeluje frustrirajuće na organizam i tjera nas da jedemo više. Bolja navika je da konzumirate normalnu hranu, ali u manjoj količini ili namirnice koje su prirodno manje masne (umjesto slanine uzmite šunku i nemastan sir…). Nikako ne koristite umjetne zaslađivače (saharin) jer mogu stvoriti naviku na slađu hranu.
Znate li da nisu sve masti štetne, naročito ako ih konzumirate umjereno? One su izvor energije, prisustvuju u izgradnji staničnih membrana, omogućavaju proizvodnju hormona i drugih važnih spojeva, utječu na proces probave i pospješuju apsorpciju vitamina A, D, E i K. Masti trebaju činiti 30 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa hrane, ali ih treba pažljivo birati! Ograničite unos zasićenih masti kao što su maslac, stari sir, slatkiši, masno meso… jer one stimuliraju taloženje lošeg kolesterola. Umjesto njih radije konzumirajte raznovrsne nezasićene masti koje se nalaze u biljnim uljima, ribi, sjemenkama suncokreta, orasima ili bademima.
